Nakit za vrat, odnosno kolutaste ogrlice izrađene od zlatne, srebrne ili brončane žice te obično figuralno ukrašene na otvorenim krajevima, koje se prema starorimskom nazivu uobičajeno nazivaju torkves, javljaju se tijekom brončanog doba i mogu biti tordirani, cjevasti, čvorasti ili glatki.
Tijekom mlađe faze željeznog doba na području Europe oni su oznaka keltskih ratnika, plemenskih vođa i heroja i označavaju identitet čitavog naroda. Običaj nošenja torkvesa preuzeli su kasnije i rimski vojnici, nosili su ga pojedinačno ili više komada zajedno, a mogu se naći i kao grobni prilozi pokojnika ranog srednjeg vijeka.
Nalaz torkvesa u Apatovcu, naselju oko 18 km sjeverno od Grada Križevaca u Koprivničko-križevačkoj županiji (slučajni nalaz bez detaljnijeg konteksta), samo je jedan od slučajnih brončanodobnih nalaza s područja Kalnika iz fundusa bjelovarskog muzeja. Za tu vrstu nalaza zanimljivo je da se mogu naći i u ostavama i u grobovima. Što se tiče ostava, registrirani su u brončanodobnim ostavama Otok-Privlaka, Brodski Varoš, Pričac, Kamena Gorica, Slavonski Brod-Livadićeva ulica, Malička i Siča/Lučica. Kao grobni inventar poznate su iz groba 3/1916 u Velikoj Gorici te iz uništenog groba u Sv. Jani kod Jastrebarskog. Tordirane ogrlice mogu biti izvedene od žice okruglog ili četvrtastog presjeka, ali to nije dovoljno za njihovo datiranje. Naime, oni se pojavljuju početkom Ha A 1 stupnja (npr. primjerak iz Brodske Varoši pripada II fazi Kulture žarnih polja) i traju do početka halštata (npr. primjerak iz Velike Gorice pripada IV fazi Kulture žarnih polja), tako da i primjerak iz Apatovca okvirno možemo smjestiti u to razdoblje.
voditelj arheološkog odjela dr. sc. Goran Jakovljević, muzejski savjetnik
