Kraljevski gudovac

‘Kraljevski Gudovac’ - Stalni postav Arheološkog odjela

Ispiši
Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac Kraljevski Gudovac

Gradski muzej Bjelovar › stalni_postav › kraljevski-gudovac-stalni-postav-arheoloshkog-odjela

Stalni postav Arheološkog odjela posvećen je lokalitetu Gudovac – Gradina. Sav izloženi materijal pripada istome vremensko-kulturološkom razdoblju (2. polovica 15. - 1. polovica 16. st.) vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina (v. 1458.- 1490.).

Vlasnik srednjovjekovnog posjeda Gudovac u spomenutome razdoblju je bio visokoobrazovani magistar Petar. Gudovačka je gradina u njegovo doba bila utvrđeni plemićki posjed (majur) u kojemu se odvijao suživot plemića i podređenih u njegovoj službi. Nalazište se rasprostire sedam kilometara jugozapadno od Bjelovara. Podignuto je na močvarnom tlu, 50 metara zapadno od potoka i 100 metara istočnije od crkve sv. Petra. Lokalitet je poznat u povijesnim izvorima od 1. polovice 14. stoljeća kada se spominje kao posjed magistra Guda. Posljednja arheološka iskopavanja su provedena 2004. godine.

Postav je izložen na prvome katu zgrade muzeja u sobi imena "Kraljevski Gudovac". Smješteni predmeti raznih su funkcija, iako većina materijala pripada predmetima keramičke proizvodnje koja je bila podosta raznolika. Pećnjaci i kalupi raznih oblika i motiva pokazuju, uz funkcionalnost, i modne ukuse stanovništva ondašnjeg doba. Uporabnost i dekorativnost keramičkih oblika je iskazana i u primjerima gotičkih čaša koje su pokazatelj statusa bogatijih pojedinaca.

Kao najreprezentativnije predmete valjalo bi istaknuti set noževa različitih punci i oplata, metalnu pliticu s otisnutom kraljevskom krunom, vilicu s mjedenom drškom i koštanom oplatom i pisanicu. Spomenuta pisanica trenutno je najstarija pisanica u Hrvatskoj. Oslikana je tehnikom voska i rijedak je primjer kontinuiteta tradicije narodnih običaja vezanih uz blagdan Uskrsa od srednjega vijeka do današnjih dana.

Ovim postavom želio se približiti svakodnevni život srednjovjekovnih ljudi na prostoru koje se kasnije nije razvilo u veće urbano središte nego je svoj vrhunac imalo baš u razdoblju uporabe izloženih predmeta.