Ab ovo

Zbornik radova ‘Od gudovačke pisanice do europskih uskrsnih tradicija’

Ispiši

Gradski muzej Bjelovar › publikacije › zbornik-radova-od-gudovachke-pisanice-do-europskih-uskrsnih-tradicija

Iz izdavačke djelatnosti Gradskog muzeja Bjelovar

Redoviti pratitelji aktivnosti Gradskog muzeja Bjelovar zasigurno znaju da se ove godine uoči Uskrsa trebao održati međunarodni stručno-znanstveni skup posvećen uskrsnim običajima i slavenske uskrsne tradicije. Iz svima nam znanih razloga (COVID-19), skup nije održan, ali je ipak prije nekoliko dana iz tiska izašao zbornik radova koji su trebali biti izneseni na skupu. Pet domaćih i pet inozemnih autora iznijeli su svoja najnovija istraživačka saznanja o najvećem kršćanskom blagdanu.

Naziv zbornika je „Ab ovo“ (Od jajeta) i odmah u prvom prilogu „Pisanice prije pisanica: arheološki nalazi ukrašenih jaja od prapovijesti do srednjeg vijeka“ autor, dr.sc. Miroslav Razum (arheolog i dokumentarist u Zavičajnom muzeju Ozalj), govori o ukrašavanju jaja u različitim povijesnim razdobljima u različitim dijelovima svijeta. Prema dosadašnjim saznanjima, najstarije ukrašene ljuske jajeta pojavljuju se prije 60 000 godina u južnoj Africi. Zatim slijedi kronološki popis pronađenih artefakata sve do kasnog srednjeg vijeka, zaključno sa, prije nekoliko godina pronađenim, pisanicama u Gudovcu kraj Bjelovara i ukrajinskom Lavovu.

O ukrajinskoj pisanici, otkrivenoj u Ševskoj ulici br. 8 u Lavovu, detaljno je u članku „O pronalasku lavovske pisanice“ izvijestio njen pronalazač, mr.sc. Ostap Lazurko, arheolog u Arheološkom institutu u Lavovu. Ukrajinska je pisanica od guščjeg jajeta, obojena je prirodnim bojama i potječe s kraja 16. stoljeća. Pronađena je 2013. godine i pohranjena je u Muzeju pisanica u Kolomyji, trenutno jedinom muzeju pisanica u svijetu. O radu muzeja, njegovom nastanku, današnjim izložbenim aktivnostima i edukativnim programima, piše kustosica muzeja Oksana Jasinska u članku „Očuvanje autentične tradicije i uvođenje inovativnih metoda rada u Muzeju pisanica u Kolomyji“. Muzej je utemeljen 1987. godine i pohranjeno je u njemu preko 12000 unikatnih pisanica.

Građani Bjelovara mogli su vidjeti povećanu kopiju lavovske pisanice, oslikala ju je ukrajinska slikarica Olena Sokolovska koja živi i radi u Zagrebu, ispred muzeja gdje je bila postavljena zajedno sa drugom trenutno najstarijom pisanicom u svijetu, onom iz Gudovca.

Kustosica Zbirke srednjovjekovne arheologije u Arheološkom odjelu Gradskog muzeja Bjelovar, Marijana Dragičević, u članku „Pisanica u kontekstu arheološkog lokaliteta Gudovac-Gradina“ upoznaje nas sa samim srednjovjekovnim lokalitetom, koji je davne 1934. godine počeo istraživati bjelovarski kolekcionar Ivan Barešić. Pisanica, pronađena 2003. godine, najpoznatiji je nalaz s ovog lokaliteta. Pronađeno je 146 fragmenata pisanice koji su restaurirani u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu. Pisanica je od kokošjeg jajeta, obojena prirodnom bojom, oslikana je voskom srcolikim motivima i stara oko pet stotina godina.

Skup je trebao približiti posjetiteljima slavenske uskrsne tradicije pa su u zborniku osim radova ukrajinskih kolega i radovi etnologinja iz Češke i Slovačke. PhDr. Olga Bodorová, ujedno i ravnateljica Gemersko-malohontskog muzeja iz Rimavske Sobote (Republika Slovačka) utemeljenog1882. godine pripremila je rad „Uskrsni običaji u Slovačkoj s posebnim osvrtom na zbirku pisanica u Gemersko malohontskom muzeju“. Najstarije pisanice u ovom muzeju potječu s kraja 19. stoljeća, a posebni raritet predstavlja nekoliko pisanica ukrašenih kovanjem.

Mgr. Marta Kondrová, etnologinja iz Slovackoga muzeja iz Uherskoga Hradišta upoznaje nas s izvornim uskrsnim običajima koji se do danas održavaju u moravskoj pokrajini Slovácko (Republika Češka), dok asistentice s Katedre europske etnologije na Filozofskom fakultetu Masarykovog sveučilišta u Brnu, mgr. Eliška Leisserová i mgr. Klára Seijuro u zajedničkom radu „Čuda dicie, malo jajov!“, predstavljaju uksrsne običaje moravskih Hrvata. Saznajemo o jedinstvenom običaju „vrpčje svadbe“ koji su moravski Hrvati donijeli u 17. stoljeću u Moravsku i koji se održavaju do današnjih dana. Običaj je vezan uz dolazak proljeća i tamošnje autohtono stanovništvo nije ga poznavalo.

Isto tako o jednom usko regionalno vezanom običaju koji se održava u uskrsnom razdoblju piše mag. Stjepan Bezjak (povjesničar i ravnatelj Zavičajnog muzeja Ozalj) u članku „Kotačkanje – tradicijska uskrsna igra u Zadobarju“.

Autori posljednja dva rada su viši kustosi-etnolozi iz Gradskog muzeja Bjelovar. Tomislav Matić autor je članka „Narodni običaji Bilogore od korizme do Uskrsa“, dok se Silvija Sitta u radu „Sretan Uskrs!“ osvrnula na zbirku uskrsnih čestitaka iz fundusa Gradskog muzeja Bjelovar koja broji 395 primjeraka od kojih najstariji potječu s kraja 19. stoljeća.

Ideja za organiziranje skupa potekla je od ravnatelja Muzeja Milana Pavlovića, a zbornik je u gotovo u cijelosti bjelovarski „proizvod“. Izdao ga je Gradski muzej Bjelovar i tiskan je u KB color u Bjelovaru. Dizajnirao ga je Zoran Tokić (restaurator u GMB), urednici su Marijana Dragičević, Silvija Sitta i dr.sc. Krešimir Karlo (Ministarstvo kulture RH, Konzervatorski odjel u Bjelovaru). U realizaciji zbornika sudjelovali su još Dariya Pavlešen (Filozofski fakultet Zagreb/Ukrajinistika – prijevodi s ukrajinskih izvornika), Silvija Sitta (prijevodi s češkog i slovačkog jezika), Sara Kovačević (studentica anglistike - prijevodi sažetaka na engleski jezik) te lektorica Tina Gatalica (Narodna knjižnica i čitaonica Petar Preradović Bjelovar).

Zbornik se može nabaviti u Gradskom muzeju.

Pripremila Silvija Sitta