zastava županije

Zastava Bjelovarsko-križevačke županije, 1903.

Ispiši
Gradski muzej Bjelovar › odjeli_i_zbirke › zastava-bjelovarsko-krizhevachke-zhupanije-1903

Crveno platno, ukrasna stakla, pozamenterija, 1903. godina
Vez
Širina 92 cm, dužina 118 cm; dužina koplja 251 cm.
Zastavna vrpca (d): cca 143 cm
GMB, inv. br. 1208
Zbirka isprava, povelja i arhivalija
Povijesni odjel

Sedamdesete i osamdesete godine XIX. stoljeća naznačit će novo razdoblje u razvitku Bjelovara i bilogorskog kraja. Višestoljetni, vojni sustav Hrvatsko-slavonske vojne granice otići će u povijest. Na pozornicu dolazi civilno društvo. Bjelovar u ranim sedamdesetim godinama XIX. st. postaje središte Bjelovarske županije, a od druge polovice osamdesetih godina postaje centar Bjelovarsko-križevačke županije. Takva upravna središta imala su vanjske oznake svog položaja, među tim simbolima bile su i županijske zastave. Te dvije zastave čuvaju se u hrvatskim muzejima. Zastava Bjelovarske županije pohranjena je u Hrvatskom povijesnom muzeju, dok se zastava Bjelovarsko-križevačke županije čuva u Gradskom muzeju Bjelovar. Nešto ćemo više reći o stijegu koji se čuva u bjelovarskom muzeju.

Zastava sadrži dva grbovna štita – grbove Bjelovarske te Križevačke županije koje nadvisuje Justitia (rimska boginja prava i pravednosti), zavezanih očiju u desnici drži mač, a u lijevoj ruci svitak (možebitno ispravu s rješenjem cara Franje Josipa I. o utemeljenju županije). Iznad svega nalazi se kruna kao grbovni nakit te natpis „Belovarsko-križevačka županija“. Prvi župan Bjelovarske županije bio je Ivan vitez Trnski, a za vrijeme njezina drugog župana Ljudevita pl. Raiznera županija 1872. godine dobiva svoj prvi grb čiji je štit podijeljen na tri polja, sadrži lik svetog Jurja koji probada zmaja i Andrijin križ (sva četiri kraka križa su jednaka), a ispod njih povijesni hrvatski grb (šahovnicu s crveno-bijelim (srebrnim) poljima). Grb Križevačke županije sastoji se od hrvatske šahovnice, nekoliko animalnih simbola (ispod prikaza ptice močvarice nalazi se prikaz rogoza ) te križa u sredini.

Podno grbova nalazi se natpis na latinskom jeziku "Justitia clementia" ("Milosrdna pravda"). Godine 1871. Bjelovar je postao središte Bjelovarske županije, a 1886. središte nove, sjedinjene Bjelovarsko-križevačke županije. Zastava je nastala u vrijeme župana Milutina pl. Kukuljevića Bassanya Sakcinskog (1893. – 1904., inače sina poznatog ilirca Ivana Kukuljevića Sakcinskog), koji je preko bana Dragutina Khuena Hedervaryja uputio molbu caru Franji Josipu I. za korištenje zastave sa sjedinjenim grbom obje županije, što mu je car i odobrio 1897. godine. Na koplju zastave nalazi se žuto-plava zastavna vrpca s dvije trake s ukrasnim resama na jednom kraju a mašnom na drugom, s natpisom „Si deus pro nobis quis contra nos!“ („Ako je Bog s nama, tko će protiv nas!“) i rasponom godina 1897. – 1904., imenom županove supruge Paule pl. Kukuljević Bassany Sakcinske te dva plemićka grba. Rubovi zastave i vrpce ukrašeni su reljefnim vezom te pozamenterijom. Idejno rješenje zastave te oslikavanje načinio je profesor crtanja i slikanja te likovni pedagog Josip Hohnjec, koji je proveo radni vijek kao profesor crtanja u bjelovarskoj gimnaziji.

Pripremio Zoran Abramović, kustos Povijesnog odjela