Vilim Muha

VILIM MUHA - Portret bjelovarskog ljekarnika Werkleina

Ispiši
Gradski muzej Bjelovar › odjeli_i_zbirke › vilim-muha-portret-bjelovarskog-ljekarnika-werkleina

ulje, platno
1910. g.
Galerijski odjel (Zavičajna zbirka)
KU 6167

VILIM MUHA
(Gospić, 21. 4. 1887. - Zagreb, 7. 9. 1957.)

Akademski slikar i likovni pedagog. Školovao se u rodnom Gospiću gdje je završio nižu gimnaziju. Nastavlja školovanje, ali ubrzo razvija sve veću sklonost prema slikarstvu, pa prekida gimnazijski nauk, te se upisuje na dekorativno-slikarski odio Obrtne škole u Zagrebu (1899. - 1903.) gdje su mu učitelji B. Č. Sessia, I. Tišov i N. Mašić. Polazio privatnu slikarsku školu H. Streblowa u Beču 1903. - 1904. i Umjetničku akademiju u Pragu 1904. - 1909. (prof. V. Bukovac i R. Ottenfeld) gdje se, kao jedan od Bukovčevih najdarovitijih učenika, susreće s idejama francuskog impresionizma i simbolizma. Uz najistaknutije hrvatske umjetnike svoga vremena sudjeluje u estetskoj redefiniciji nacionalnog umjetničkog prostora priklanjajući se Modernoj - izražavajući otpor naspram službenog akademskog slikarstva i okrećući se prema novim, modernijim umjetničkim shvaćanjima. Njegov slikarski opus je nastajao kontinuirano, tijekom više od četiri desetljeća, na životnom putu od Beča i Praga, preko više hrvatskih gradova. Samostalno je izlagao u Zagrebu (1913.), Sisku (1927.), Karlovcu (1931.), kao i na više skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

18. 11. 1909. postavljen za namjesnog učitelja u bjelovarskoj Kraljevskoj realnoj gimnaziji gdje se zadržao dvije godine i gdje započinje njegov dugogodišnji pedagoški rad; nakon Bjelovara, djeluje kao likovni pedagog u Krapini, Petrinji, Karlovcu i Zagrebu gdje ostaje do umirovljenja, 1944., odnosno svoje smrti 1957.

Portret bjelovarskog ljekarnika Werkleina iz 1910. primjer je reprezentativnog građanskog portreta Moderne koji prikazuje uglednog bjelovarskog ljekarnika, gradskog zastupnika i kandidata za Hrvatski Sabor, mr. ph. Josipa Werkleina (Nova Gradiška, 1866. - Zagreb, 1922.), osnivača i vlasnika nekadašnje bjelovarske ljekarne K angelu, otvorene 1892. godine. Werklein u Bjelovar dolazi iz Zagreba, s iskustvom rada u ljekarni poznatog zagrebačkog ljekarnika Lavoslava Finka. K angelu, kao jedna od prvih u Bjelovaru (prva bjelovarska ljekarna, K crnom orlu, osnovana je 1768. godine), izvorno je otvorena u kući gosp. Orlušića (pokraj pravoslavne crkve), a po dovršetku Werkleinove kuće u Mažuranićevoj ulici 1898. godine, preseljena je na novu lokaciju. Godine 1901. Werklein otvara i Prvu bjelovarsku tvornicu octa J. Werklein i drugovi koju je 1904. otkupio Ljudevit Altmann.

Josip Werklein svoju je ljekarnu stručno i profesionalno vodio trideset godina, a nakon njegove smrti nasljeđuju je njegova djeca, te ona ostaje u obitelji do 1945. do kada je vodi njegov sin, Karlo Werklein. Nakon 1945. ukidaju se privatne apotekarske koncesije, a Werkleinova ljekarna postaje I. narodna apoteka.

Emilija Balaban, kustosica – voditeljica Galerijskog odjela

Izvori:
1. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1995.
2. Željko Karaula, Moderna povijest Bjelovara 1871. - 2010. od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara, Bjelovar – Zagreb, 2012.