himna

Uz Dan državnosti, 30. svibnja

Ispiši
Gradski muzej Bjelovar › odjeli_i_zbirke › uz-dan-drzhavnosti-30.-svibnja

Razglednica s domoljubnim motivom – početnim stihovima i taktovima hrvatske himne „Lijepa naša, domovino“; izdavač: Rank i Selzer, Osijek, oko 1930. godine; inv. br. GMB 6199; tehnika: reljefni tisak u boji; dimenzije: 90 x 140 mm

Jedan od nacionalnih simbola svake države, uz grb i zastavu, je himna. Himna je riječ grčkog podrijetla i znači pjesma, ali i hvalospjev. Do 6. st. pr. Kr. Grci su svaku pjesmu nazivali himnom, a kasnije su se pod tim nazivom označavale svečane pjesme koje su veličale božanstva i heroje.

Za svaku državnu himnu možemo reći da je nastala u posebnim povijesnim okolnostima i o svakoj se može ispripovijedati zanimljiva priča. Hrvatska himna „Lijepa naša, domovino“ nastala je sredinom 19. stoljeća u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda. Njen temelj je domoljubna pjesma Horvatska domovina koju je napisao zagrebački pravnik, diplomat i pjesnik Antun Mihanović (Zagreb, 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 1861.). Pjesma je imala četrnaest strofa i prvi put je bila objavljena 14. ožujka 1835. godine na naslovnici lista Danica, koji je izdavao ilirac i reformator hrvatskoga pravopisa Ljudevit Gaj (Krapina, 1809. – Zagreb, 1872.).

Pjesmu je desetak godina kasnije uglazbio Josip Runjanin (Vinkovci, 1821. - Novi Sad, 1878.), časnik u austrougarskoj vojsci. Runjanin je bio glazbeno nadaren, ali se glazbeno počeo obrazovati tek u Glini, gdje je 1840. godine stupio u službu pod zapovjedništvom baruna pukovnika Josipa Jelačića. Glazbi i svirci na glasovir podučavao ga je vojni kapelnik Josip Wendel. Runjanin se u Glini družio s ilircima i tu mu je došla u ruke Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina koja mu se svidjela pa ju je uglazbio, a kapelnik je napjev priredio za muški kvartet i vojnu glazbu.

Kao hrvatska himna pjesma je prvi put izvedena početkom rujna 1891. godine u Zagrebu prilikom održavanja Hrvatsko-slavonske izložbe koju je organizirao tadašnji gradonačelnik Zagreba dr. Milan Emil Amruš. U okviru gospodarske izložbe održavale su se i svečanosti „Hrvatskog pjevačkog saveza“ na kojima se birala hrvatska himna. U obzir su došle tri skladbe – „Bože živi blagoslovi“ (Petar Preradović/Ivan Zajc), „Hrvatska himna“ (Hugo Badalić/Ivan Zajc) te „Hrvatska domovina“ Mihanovića i Runjića koja je prilikom izvedbe doživjela najveće ovacije. Od tada je postala hrvatskom himnom, nazvana je prema prvim stihovima „Lijepa naša, domovino“ i od ukupno četrnaest, koriste se prve dvije i posljednje dvije strofe.
Nažalost, većina glazbene ostavštine Josipa Runjanina nije sačuvana, ali je ipak poznat podatak da je u čast bana Jelačića, koji ga je upoznao s ilirskim pokretom i uveo ga u društvo preporoditelja, 1844. godine uglazbio stihove pjesme „Ljubimo te, diko naša“ Ivana Viteza Trnskog (Nova Rača, 1819. – Zagreb, 1910.).

„Lijepa naša, domovina“ bila je i himna Socijalističke Republike Hrvatske u vrijeme SFRJ, a nakon njenog osamostaljenja, u Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. godine navedeno je da skladba "Lijepa naša, domovino" ima status i funkciju hrvatske državne himne.

Silvija Sitta, voditeljica Glazbenog odjela