Sjekira sa zaliscima

Sjekira sa zaliscima (Lappenbeil) iz Dubrave

Ispiši
Gradski muzej Bjelovar › odjeli_i_zbirke › sjekira-sa-zaliscima-lappenbeil-iz-dubrave

Sjekira sa zaliscima (Lappenbeil) iz Dubrave, mjesta 12 km istočno od Vrbovca u Zagrebačkoj županiji, zanimljiva je zbog svoje dobre očuvanosti, ali i zbog cjelovitijeg sagledavanja problematike njenog tipološkog datiranja i teritorijalnog rasprostiranja.

Sjekirâ sa zaliscima do sada je nađeno u 14 ostava u sjevernoj Hrvatskoj, koje se mogu datirati od II-IV faze Kulture žarnih polja i koje produkcijski pripadaju radioničkom krugu Brodskog Posavlja. To su ostave Bizovac, Veliko Nabrđe, Gornja Vrba, Brodski Varoš, Podcrkavlje-Slavonski Brod, Mačkovac, Topličica I, Budinšćina, Donja Bebrina, Siče, Lisine, Selci Petrijevački, Kapelna, Kupinovo, Draga, Peklenica, Belica i Siča/Lučica. Primjerak iz Dubrave ne može se usporediti niti s jednim (najsličniji je primjerak iz Kupinova) jer nigdje nisu istodobno identični ravni početak, širina i veličina zalistaka te blago polukružno sječivo.

Najbliže analogije spomenutoj sjekiri treba tražiti u materijalu alpskih ostava Slovenije, kojeg karakteriziraju uži i vitkiji oblici, a koji se može datirati u tip 2 b sjekira sa zaliscima, odnosno Br D/Ha A 1 stupanj po Müller-Karpeu. O tome svjedoči sjekira iz Sv. Jane kod Jastrebarskog, oblikovno gotovo identična sjekiri iz Dubrave.

No, gotovo identičan primjerak nalazimo i u istarskoj Monkodonji, a kao sličan možemo spomenuti i nalaz iz spilje Laganiši kod Oprtlja, što pak otvara pitanje granica rasprostiranja ovog tipa sjekira. Činjenica je da su one dosta rijetke: južno od Istre imamo samo jedan slučajan nalaz kod Zadra, a istočna granica rasprostiranja mogla bi se uvjetno smjestiti negdje kod Balatona u zapadnoj Mađarskoj, budući da je južno od njega nađen specifični zatvoreni nalaz isključivo sjekira i srpova u ostavi Uzd. Analogije se mogu naći u Slovačkoj, Moravskoj, austrijskim primjercima iz Gmundena i Linza te bavarskog iz Passaua. Budući da sjekire ovog tipa nisu nađene niti zapadnije u južnoj Njemačkoj, ni u Švicarskoj, a nema ih ni na Apeninskom poluotoku, možemo samo govoriti o prostoru između Moravske, zapadne Mađarske i Istre. Iako datacije dosta variraju od slučaja do slučaja (sjekiru iz Monkodonje smješta se u stupanj B 2 – C 1 po Reineckeu, odnosno 14. st. pr. Kr.), sukladno svemu navedenom primjerak iz Dubrave ipak se može datirati u Br D/Ha A 1 stupanj po Müller-Karpeu, odnosno 13./12. st. pr. Kr.

Pripremio Goran Jakovljević, voditelj Arheološkog odjela