Gradski muzej Bjelovar

Jeste li znali da je na današnji dan 6. svibnja 1840. uvedena poštanska marka kao sredstvo plaćanja poštanskih usluga u Velikoj Britaniji. Do tada su poštari umjesto marke naplaćivali poštansku pristojbu.

Uvođenjem poštanske marke došlo je do unifikacije tarifa koja se prije izračunavala određivanjem udaljenosti od pošiljatelja do primatelja, a plaćao ju je primatelj. Znalo se dogoditi da primatelj odbije pošiljku, a usluga ostane neplaćena. Godine 1839. Englez Rowland Hill proveo je reformu poštanskih tarifa koja je omogućila smanjenje poštarine i plaćanje poštanskih usluga unaprijed. Uvedena je tiskana potvrda (marka) koju je pošiljatelj morao zalijepiti na poštansku pošiljku. Ubrzo su tu novinu uvele i druge zemlje. Na prvoj poštanskoj marki, tzv. Penny Black, otisnut je lik engleske kraljice Viktorije. Dizajn markice često je mijenjan tijekom povijesti, kao i slika na njoj. Sakupljanjem i proučavanjem poštanskih markica bavi se filatelija.

Prva poštanska marka u Habsburškoj Monarhiji izdana je 1. 6. 1850.



Iz muzejske čuvaonice predstavljamo nazupčanu tamnocrvenu poštansku marku u vrijednosti od 35 fillera (1/100 forinte) s pticom u letu i natpisom Magyar kir posta (Mađarska kraljevska pošta).



Ova poštanska marka nalazi se na pismu koje je 11. 1. 1908. Stjepan Radić uputio Vaclavu Štovičeku iz Severina, uglednom članu HPSS-a. Sadržaj pisma vezan je za utvrđivanje kandidata HPSS-a u bjelovarskom kotaru na izborima 1908. godine