Figura lava

Figura lava iz Gudovca

Ispiši
Gradski muzej Bjelovar › odjeli_i_zbirke › figura-lava-iz-gudovca

Motiv lava poznat je još iz mlađeg paleolitika (oko 30.000 g. pr. Kr.), a upečatljivim primjercima umjetnosti tog doba pripada oko 30 cm visoka figurica žene s lavljom glavom izrađena od bjelokosti mamuta te pronađena u jednoj špilji u njemačkoj pokrajini Baden-Würtemberg.

Lav je simbol moći i najviše vlasti, simbol sunca i zlata, prodorne moći svjetlosti i riječi. U starom Egiptu je poistovjećivan s bogom sunca Ra.

Grčka mitologija poznaje ga kao dijete Ortra i Ehidne te brata još jednog čudovišta, Sfinge iz Tebe. Odgojila ga je božica Hera te poslala u okolicu Nemeje gdje je postao strah i trepet. Nitko mu nije mogao ništa jer je imao neprobojnu kožu te ga je uspio ubiti tek Herkul, koji ga je u međusobnom hrvanju zadavio.

U mnogim je kulturama lav zauzeo položaj kralja životinja, za kojeg se smatra da ga je dobio temeljem jedne ranokršćanske knjige o životinjskoj simbolici te odigrao veliku ulogu na zapadnjačku kulturu. U budizmu lavovi predstavljaju mudrost, napredak, blagostanje i prosvjetljenje dok islam na njih gleda kao na provjerenu zaštitu od zla. Lav je i izuzetno moćan simbol u Feng Shui-u, gdje su posebno cijenjeni tzv. «foo dogs» lavovi, koji su zaduženi za čuvanje ulaznih vrata kako obiteljskih domova, tako i budističkih hramova.

Kao simbol moći, lav je i simbol pravde: odatle lavovi Salomonova prijestolja, prijestolja francuskih kraljeva te srednjovjekovnih biskupa. Fascinacija lavovima najbolje se odražava u heraldici, gdje ga nalazimo u mnogim grbovima gradova i pokrajina (Hessen, Zurich, Akvitanija, Crna Gora) te grbovima velikaških obitelji (Habsburgovci i dr.).

Lav je i simbol Krista-Suca, a kada drži knjigu ili svitak, simbol je Krista-Iscjeljitelja. Promatran tako, lav je i amblem evanđelista sv. Marka. Lav Juda, koji se spominje u cijeloj Bibliji sve od Postanka, uzdiže se u Kristovu osobu. Taj Lav iz Judina plemena, kaže Otkrivenje, pobijedio je da bi otvorio knjigu i njezinih sedam pečata. Lav je i simbol Krista – Gospodara života jer srednjovjekovni bestijariji navode kako se lavići rađaju mrtvi, a oživljavaju nakon tri dana, tek kad ih lav zagrije svojim dahom. U srednjovjekovnoj ikonografiji, glava i prednji dio lava odgovaraju božanskoj naravi Kristovoj, dok stražnji dio - koji čini suprotnost prednjem dijelu zbog svoje relativne slabosti - odgovara naravi čovjekovoj.

Figura lava iz Gudovca predstavlja akroterij (kiparski oblikovani samostalni ukras) na vrhu kaljeve peći te odgovara navedenom kršćanskom simbolizmu.

Pripremio Goran Jakovljević, muzejski savjetnik, Arheološki odjel

Figura lava