Barun Trenk

Barun Trenk – novo lice legende

Ispiši
Gradski muzej Bjelovar › odjeli_i_zbirke › barun-trenk-novo-lice-legende

Uz Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2020., gostujuća izložba iz Republike Češke.

Barun Franjo Trenk (Reggio di Calabria, 1711. – Špilberk, 1749.) jedna je od najznačajnijih osobnosti u vojnoj i kulturnoj povijesti Europe u 18. stoljeću. O barunu Trenku kao povijesnoj ličnosti, prvenstveno kao utemeljitelju i vođi Trenkovih pandura, puno se toga zna, stoga je cilj ove izložbe bilo prikazati baruna Trenka na jedan novi način. Na temelju barunovih posmrtnih ostataka koji su od njegove smrti do danas pohranjeni na mjestu gdje je i umro – u zloglasnoj tvrđavi Špilberg, izgrađenoj na brdu iznad Brna, tim stručnjaka iz nekoliko brnskih institucija - Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta (Laboratorij za forenzičku antropologiju na Prirodoslovnom fakultetu i Fakultet informatike) i Kapucinske grobnice načinio je fizički barunov portret. Najzaslužniji za ovu novu barunovu projekciju je tim forenzičkih antropologa koji su istražili kako se barunov burni život odrazio na njegovo tijelo, dok je tim informatičara na temelju antropoloških istraživanja uz upotrebu najsuvremenije računalne tehnologije rekonstruirao barunov fizički izgled. Načinjen je i kratki video u kojem virtualni barun šeće utvrdom Špilberk, piše pismo u ćeliji i svira violinu. Barun je kao vojnik bio okrutan i nemilosrdan, a takav je bio i prema svojim pandurima. Međutim, manje je poznata druga strana njegove ličnost, da je bio izuzetno obrazovan čovjek, da je govorio sedam jezika, volio je englesku književnost, svirao je violinu i znao je dobro pjevati i plesati.

Zahvaljujući barunu Trenku, uz vojne zasluge, europska kulturna povijest obogaćena je i za nekoliko inovacija – bio je utemeljitelj prvog vojnog orkestra u novijoj europskoj glazbenoj povijesti koji se zvao Türkisch Band. Od crvene marame koju su panduri nosili oko vrata vremenom se razvila kravata, danas jedan od hrvatskih nacionalnih simbola. Na donji dio rukava vojnih kaputa naredio je da se prišiju gumbi kako vojnici ne bi brisali nos rukavima. Gumbi su se vremenom počeli prišivati i na rukave civilnih odijela i tako su vremenom postali modni detalj.

Mit o barunu Trenku živio je u Hrvatskoj dugo nakon njegove smrti. Godine 1881. utemeljen je u Požegi gradski puhački orkestar pod nazivom Trenkovi panduri, a 1997. godine utemeljena je istoimena povijesna postrojba. U Požegi (grad u kome se školovao kod isusovaca) je u 19. stoljeću jedna ulica nosila njegovo ime. Godine 1912. slavonsko selo Mitrovica preimenovano je na Trenkovo u čast svog najslavnijeg stanovnika. Godine 2011. u današnjoj Cehovskoj ulici postavljena je spomen ploča na zgradu, gdje se nekada nalazila kuća u kojoj je živio za vrijeme boravka u Požegi. Trenkovo ime nosi poznati Vinjak Trenk, koji proizvodi tvornica Zvečevo u Požegi.

A u Brnu, u čast nekadašnjeg najprominentnijeg uznika u Špilberku, nedaleko kapucinskog samostana nalazi se pivnica Kod pandura gdje toče pivo Baron Trenck.

Izložba je dokumentarna, dopunjena je 3D printevima (vlasništvo Muzeja grada Brna), eksponatima iz Gradskog muzeja Požega, Muzeja Slavonije Osijek i oružjem iz našeg muzeja kao primjer oružja kakvim se ratovalo u barunovo doba.

Pripremila: Silvija Sitta, voditeljica Glazbenog odjela

Barun Trenk
Barun Trenk
Barun Trenk